Industrijske nekretnine – osnova za razvoj kompanije

Skoro svaki artikal u našem domu, kancelariji ili omiljenoj prodavnici je u nekom momentu proizveden ili bio uskladišten u nekom industrijskom objektu, pa je lako uočiti snagu uticaja koji industrija ima na naš svakodnevni život.

Od početka industrijske revolucije, proizvodnja i transportna logistika robe nastavili su da se razvijaju i oblikuju proizvodne komplekse kakve poznajemo danas.

Proizvodne lokacije su mesta na kojima se roba proizvodi i sklapa, a obično imaju utovarne rampe za dostavna vozila i prateći administrativno-tehnički prostor koji zauzima manje od 20% ukupne površine. To ostavlja dosta prostora za prilagođavanje, jer se svojstva nekretnine značajno menjaju u zavisnosti od namene koju industrijski prostor ima.

Najosnovniju podelu proizvodnih nekretnina delimo na:

    – Tešku industriju – velike fabrike gde se vrši serijska proizvodnja složenih proizvoda. Obično imaju desetine ili čak stotine hiljada kvadratnih metara korisnog prostora, zajedno sa moćnom opremom, jak priključak električne energije i dosta prostora za utovar proizvoda u kamione. Specifične mašine koje se koriste u ovim postrojenjima obično su prilagođene krajnjem korisniku. Kada objekat primi nove vlasnike ili zakupce, teške proizvodne pogone potrebno je renovirati i prilagoditi njihovim zahtevima i proizvodnom procesu.
    – Laku proizvodnju – industrija koja je obično manje zahtevna i koja je više orijentisana na potrošače, jer obično proizvodi jednostavnije proizvode. Obično su to prostori gde se proizvodi sastavljaju od manjih delova, skladište i na kraju transportuju ka potrošačima. Kao takve, njih je mnogo lakše modifikovati za različite korisnike.

Dok su proizvodne lokacije prostori gde se artikli proizvode, od velikog značaja postalo je to kako se proizvodi transportuju u magacine ili distributivne centre i na kraju šalju krajnjem korisniku. Uobičajeni tipovi tih nekretnina su:

    – distributivni centri
    – skladišta opšte namene sa kancelarijama

Logistika (distribucija) je orijentisana na lokacije koje omogućavaju najveću profitabilnost uz najniže troškove. Poznata izreka „lokacija, lokacija, lokacija“ oduvek je igrala ogroman uticaj na efikasnost rada kompanija. U savremeno doba, kada e-trgovina nastavlja da se širi, na značaju dobija i nova fraza – „logistika, logistika, logistika“.

Danas se udaljenost i lokacija kombinuju sa vremenom putovanja i analizom zagušenja saobraćaja. Kompanija može utvrditi koliko su logistički efikasne njene lokacije u smislu mogućnosti da prima robu od svojih dobavljača, a zatim da je isporučuje svojoj bazi potrošača, zbog čega im je od velikog značaja optimalna lokacija distributivnih centara. Koncept e-commerce modela se zasniva na brzoj isporuci naručenih dobara i ukoliko trgovac može da izvrši isporuku u što kraćem periodu, to predstavlja bitnu konkurentsku prednost na tržištu. Istovremeno, neophodno je voditi računa i o povratnoj logistici (return logistics) kada potrošač iz nekog razloga želi da vrati naručen proizvod (neodgovarajuća veličina, oštećenja i sl). Kako bi taj proces išao što lakše, a uz korektne troškove, potrebno je da prihvatni magacin (centar) bude na lako dostupnoj lokaciji. Primetno je i povećano interesovanje za pokretanje modela elektronskog poslovanja (direktna dostava iz skladišta).

Na kraju, na odabir lokacije za proizvodni objekat često utiče dostupnost odgovarajuće radne snage, kao i razvijenost infrastrukture. Zbog neposredne blizine dva auto-puta (ka Zagrebu i ka Budimpešti) kao i aerodroma „Nikola Tesla“, opštine u blizini Beograda, Pećinci i Stara Pazova, postale su vrlo interesantne za pozicioniranje proizvodnih kompleksa domaćih i internacionalnih klijenata. Primetan je trend izgradnje industrijskih parkova sa velikim kapacitetima kako za skladišni prostor, tako i laku proizvodnju.

Na tržištu postoje mnoge mogućnosti za investiranje u industrijske nekretnine, a kupovina ove vrste nekretnina može biti jedan od najprofitabilnijih načina ulaganja novca. Čak su se i tokom pandemije ove nepokretnosti pokazale kao najotpornije na globalne promene, a u vremenu otežanog snabdevanja sa udaljenih tržišta, lokacije blizu potrošača dobijaju sve više na značaju.